Povijest

POVIJEST PLANINARSKOG KLUBA SPLIT

1957.g. Blaca i Vidovica Logorovanje uz Cetinu 1961.

Tijekom 1933. godine u Splitu djeluje planinarska organizacija “Prijatelj prirode”. Ona okuplja mlade radnike, pa tako i radnike brodogradilišta. To su  prvi počeci planinarske aktivnosti. Ova aktivnost podržavana je od  sindikata brodogradilišta. Prva skupina brodogradilišnih radnika – planinara djeluje već od 1933 godine. U prvo vrijeme se u manjim skupinama organiziraju izleti u bližu okolicu, a kasnije se javljaju sve složeniji oblici rekreacije u prirodi i planini. Skupina radnika postaje sve brojnija i djeluju sve organiziranije. Izleti u prirodu i planinu postupno počimaju uključivati sve više radnika Splita. Iako je sam početak planinarske aktivnosti bio neorganiziran i neregistriran, vrijedno je naglasiti da su već tada aktivnosti planinara bile značajne. Takav vid planinarske aktivnosti razvijao se do početka Drugog svjetskog rata.

Drugi svjetski rat i nakon njega

Za vrijeme Drugog svjetskog rata prekinuto je okupljanje u planini. Nakon oslobođenja zemlje, u Splitu neko vrijeme nema planinarske aktivnosti. Obnova porušene zemlje i raspršenost značajnih djelatnika uvjetuje takvo stanje u planinarskoj aktivnosti. Međutim već koncem 1946. godine počinju se okupljati planinari. Nekoliko vrijednih entuzijasta pokreće organizirani odlazak u planinu. To su poznati planinari: Ante Grimani, Ratko Matijević, Milivoj Bilić i Nikola čakarun. Oni tada osnivaju sekciju planinara, koja nešto kasnije prerasta u Planinarski klub “Split”, 1950 godine. Prvi pročelnik Planinarskog kluba “Split” je Ante Grimani. S obzirom na ovakav povijesni razvoj planinarske organizacije, nije moguće određeno kazati ime osnivača, ali se pouzdano može utvrditi da je početak djelovanja radnika u brodogradilištu pokrenula skupina članova “Prijatelj prirode” u Splitu. Na vrh

Registracija Kluba u HPS

Moramo istaknuti činjenicu da je Planinarski klub “Split” registriran od Planinarskog saveza Hrvatske tek 1958. godine. Poseban problem je bio u nazivu KLUB. Naime, Planinarski klub je spadao u okrilje Radničkog sportskog društva brodogradilišta “Split”. Planinarski klub “Split” uglavnom nije bio masovna planinarska organizacija. Uglavnom su je sačinjavali planinari-radnici brodogradilišta “Split”. S vremenom se djelatnost sve više otvarala i u svoje okrilje prihvaćala i ostale građane Splita. Vodstvo Kluba sve više usmjerava rad s mlađim članovima. Osnivaju se sekcije u industrijskoj školi, zatim u Školi primijenjene umjetnosti i nekim osnovnim školama u gradu. Brojnost organizacije se kretala od 200 do 500 članova, Aktivnost se najviše odvijala organiziranim odlascima u prirodu i planinu, izletima i planinarskim turama po krševitim dalmatinskim planinama. Međutim, ne smije se ispustiti iz vida boravak članova u planinama širom domovine. Posebna se pažnja poklanja planinarskim susretima i planinarskim sletovima. Stalno se organizirano djeluje u raznim akcijama koje organiziraju razna druga planinarska društva i planinarski savezi.

Počeci stručnog rada

Aktivnost nije ostala samo na okupljanju planinara prigodom značajnih datuma i manifestacija. Ona se ogledala i u stručnom radu. Unutrašnjoj organizaciji stalno se pridavala pažnja i tako usavršavalo različite sadržaje aktivnosti. Najprije se počela isticati izletnička sekcija, koja organizira i priprema izlete. Zatim se javlja sekcija za markiranje planinarskih putova, koja svoju djelatnost stalno proširuje. Posebno je vrijedno spomena izgradnja osiguranog planinarskog puta “SPLITOV KLINčANI PUT” na Kozjaku. To je posebno izvedena planinarska staza u stijeni Kozjaka osigurana čeličnim sajlama i klinovima. Ova staza je otvorena za korištenje planinarima još 1953. godine. Za izgradnju ove vrlo atraktivne planinarske staze posebno je zaslužan aktivni planinar – markacist Petar Dragičević, član PK “Split”. U ono vrijeme je također bila značajna planinarska staza koja presijeca planinu Mosor u pravcu sjever – jug od Sitnog Gornjeg preko Šipačke u Kotlenice u blizini špilje Vranjače. To je također staza koju su prvi trasirali i označili članovi Kluba.

Izgradnja Vickovog stupa

Članstvo je poklanjalo veliku pažnju izgradnji planinarskih objekata. Još kao planinarska sekcija 1952. godine počinje gradnja planinarskog skloništa na vrhu Mosora “Vickov stup”. To planinarsko sklonište je izgrađeno u brodogradilištu “Split”, a zatim u dijelovima preneseno na vrh planine i ugrađeno na visini od 1325 metara. Inicijator, projektant i organizator gradnje ovog skloništa bio je Ante Grimani, dugogodišnji predsjednik Kluba.

Planinarski dom na Malačkoj

Planinari imaju potrebu da izgrade planinarski dom. To im i uspijeva uz punu pomoć brodogradilišta “Split”. Tako počinje gradnja 1964. godine, a 1970. godine je svečano otvoren planinarski dom Malačka na jugozapadnim padinama Kozjaka. Na čelu ove velike aktivnosti članstva nalazio se tadašnji predsjednik Ante Jukić, koji je zaista mnogo doprinio uspješnom okončanju planinarskog objekta. Stjecajem raznih okolnosti, planinari se i treći put javljaju kao graditelji planinarskih objekata. Osposobljavaju manju kućicu nedaleko planinarskog doma “Malačka”, koja i danas služi kao planinarska kuća “PK “SPLIT”, s obzirom da je dom “Malačka” u domovinskom ratu oštećen (devastiran) i neupotrebljiv za korištenje. Sada je djelomično prikrpan, a donje prostorije koristi PD “Malačka” iz Kaštel Staroga.

Osnivanje speleološkog i alpinističkog odsjeka

Zainteresiranost jednog dijela članstva za specijaliziranim aktivnostima , pokreće uključivanje mladih članova u planinarske škole i tečajeve. Tako postupno dolazi do osnivanja Speleološkog odsjeka, a zatim i alpinističkog odsjeka. Svojim radom u kratkom vremenu pokazuju vidne rezultate naročito u speleološkim istraživanjima gdje su istražene mnoge špilje i jame na ovom području. To je i vrijeme kada se u Splitu organiziraju planinarske ekspedicije u kojima također imaju učešća naši članovi i to “ANDE – 75” i “HINDUKUŠ – 75”. Specijalizirane aktivnosti su prestale raditi krajem 1977 godine zbog nerazumijevanja na relaciji stari-mladi.

Planinarski put Dalmacija

Dugogodišnja ideja da se izgradi planinarski put dijelom planina uz obalu srednje Dalmacije ostvaren je 1978. godine. Naime kruna aktivnosti vrijednih markacista je ostvarena trasiranjem i označavanjem planinarskog puta “Dalmacija” na relaciji Labištica, Opor, Kozjak, Mosor, Omiška Dinara i Biokovo. To je ukupno 120 km markirane planinarske staze. Osim planina i vrhunaca na kojima su kontrolne točke, na putu su i druge zanimljivosti, na pr. tvrđava Klis, špilja Vranjača, srednjovjekovna gradina na hridi iznad Omiša i Malakološki muzej u Makarskoj. Planinarski put Dalmacija ostvaren je zaslugom upornog člana Milana Sunka.

Planinarska orjentacija

U jednom dijelu članstva javlja se interes za planinarskom orjentacijom. To nije bila strogo organizirana aktivnost, međutim u pojedinim situacijama ili prigodama organizirana su ekipna natjecanja ili se pripremalo ekipe za natjecanja.

Planinarski vodiči

Postupno, širenjem djelatnosti i raznolikosti javlja se interes i potreba za stručnim vođenjem članova u prirodu i planinu. Tako se stvara solidna jezgra planinarskih vodiča i vodiča – pripravnika koji i danas djeluju kao posebna SEKCIJA VODIčA. Oni zajedno sa KOMISIJOM ZA IZLETE, TURE I POHODE organiziraju kvalitetnije izlete u bliže i udaljenije planine. Planinarskih vodiča je svake godine sve više i njihova djelatnost zauzima vidno mjesto u aktivnostima Kluba. Tako je AO PK “Split” organizirao visokogorski pohod u Savojske i valijske Alpe još 1976. godine. Tada je ostvaren uspon na krov Europe MONT BLANC (4807 m).

Svi predsjednici i tajnici

U proteklim godinama, veliki doprinos u neposrednom vođenju Kluba dali su predsjednici Kluba:
Ante Grimani, Ivan Majer, Ivo Maranduzzo, Ivo Vanjaka, Ante Jukić, Milan Sunko, Lenko Čulić, Zvonko Kuzmanić, Petar Krnčević, Leo Popović, Ante čagalj , Mladen Japirko, Mirjana Beram, Anamarija Marović i Salvatore Milano
i tajnici Kluba:
Nikša Buzolić, Ivo Vanjaka, Ivo Petković, Željko Ajduković, Enca Lovrić, Rudi Gjakum, Darko Ružić, Katija Mlinar, Karmelo Lovrić, Davorka Reić, Aljenka Matošić, Matko Jankov, Dušan Ramić, Lenko Čulić, Mladen Japirko, Gordana Lišnić i Iris Jurčić.

Izdavačka aktivnost

U svojemu djelovanju članstvo se povremeno ogledalo i u izdavačkim aktivnostima. Nekoliko puta je tiskana značka Kluba, značka Malačka, značka Planinarskog puta “Dalmacija”, prigodna značka 50. obljetnice PK “Split”, nekoliko različitih vrsta zastavica PK “Split”, zatim Spomenica 1933 – 1973, mnoge diplome, zahvalnice, Priručnik iz orijentacije – 1975, Podsjetnik za polaznike opće planinarske ąkole – 1977, te u više navrata razne naljepnice, amblemi i fotografije planinarskih objekata, suveniri i sl.

Galerija svih ostalih povijesnih slika: